HONORE DE BALZAC OTAC GORIOT PDF

Sve tri fabularne osnove vezane su uz stanare pansiona Vauquer — ona J. Shakespeare Tri fabularne linije: 1. Aristokraciju je smatrao nositeljem kulturnih vrijednosti. Jesen je

Author:Shaktikree Tojakree
Country:Ghana
Language:English (Spanish)
Genre:Software
Published (Last):19 July 2019
Pages:62
PDF File Size:15.10 Mb
ePub File Size:9.80 Mb
ISBN:738-1-94503-592-5
Downloads:58249
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Kigajar



Otac Goriot fra. Le Pre Goriot , roman Honor de Balzaca Tematika romana je ljubav oca Goriota prema kerima koje ga iskoritavaju i elja mladog ovjeka iz provincije da uspije u velikom gradu. Problematika koja se obrauje u romanu je: oinska ljubav koja ne poznaje granice, elja za uspjehom u gradskoj sredini i tenja za drutvenim ugledom, posesivna, odana i slijepa ljubav oca prema kerima, amoralnost ondanjeg drutva i moralni pad ovjeka.

Inspiracija iz slinog djela je Shakespeareova tema iz Kralja Leara koji se liava svega da bi njegove nezahvalne keri mogle ostvariti svoje ambicije. Po strukturi djelo spada u romane. Vrijeme radnje je od Sila novca je jedina sila koja pokree taj svijet.

U svojoj Ljudskoj komediji Balzac istie da Francuskom ne vladaju ni kralj ni ustav nego "svemona petofranka". U svojim djelima die glas protiv drutvenog morala svoga doba, protiv ljudskih konvencija, nepravda, neovjenosti i protiv zakona koji su "pauina kroz koju se provlae krupne muhe, a zaglavljuju sitne muice".

Aristokraciju je smatrao nositeljem kulturnih vrijednosti. Iako je u romanu "Seljaci" htio prikazati tragediju komadanja plemikih veleposjeda, on je prikazao svu teinu poloaja seljaka koji su poslije revolucije osloboeni, izborili za sebe dio zemlje od feudalaca, da bi odmah iza toga poeli robovati seoskom kapitalu. Pansion Gospoa Vauquer, roena de Conflans, stara je ena koja dri u Parizu graanski pansion, poznat po imenu "Dom Vauquer".

Kua je na tri kata, iza kue je dvorite gdje slono ive svinje, kokoi i kunii, a u dnu dvorita je drvarnica. Izmeu drvarnice i kuhinjskog prozora visi ormari za jelo. Ispod njega otjeu splaine iz kuhinje. Tu su mala vrataca, kroz koja kuharica izbacuje smee i koje isplahnjuje velikom koliinom vode. S prednje strane je vrt s nekoliko voaka i povra, a u hladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama, gdje pansionisti sjede za vrijeme velikih vruina i piju kavu, ako im to imovinsko stanje doputa.

U prizemlju je salon koji je povezan s blagovaonicom. Taj salon izgleda vrlo tuno-u njemu se nalaze stolice, stol i naslonjai pokriveni tkaninom s crnim i svijetlim crtama. Ta glavna soba zaudara na plijesan, ueglost, hladna je i vlana, uvlai se u odijelo, bazdi na kuhinju, poslugu i sirotinjski dom.

Blagovaonica, prema kojoj salon izgleda kao kakav budoar, je prostorija s drvom obloenim zidovima ija boja se ne raspoznaje od naslaga prljavtine.

Tu je takoer dugaak stol sa stoljnjakom toliko masnim da bi se po njemu moglo risati prstom, i ormar na kojem stoje okrhnute i razbijene ae i posue. Ujutro oko 7 sati prvo ulazi maak koji odmah poinje njukati po zdjelama, a onda ulazi udovica Vauquer. Njezino bucmasto lice, s nosom slinim papagajevom kljunu, s debelim tijelom, sukladno je odaji iji topli,smrdljivi zrak ga. Vauquer udie bez gaenja. Kada je ona tu, slika je potpuna.

Ima oko 50 godina kasnije saznajemo da ima 48 godina, ali da priznaje samo 39 i lii na sve ene koje je pogodila nesrea. Sada u pansionu stanuje sedam osoba. Na prvom katu su dva najbolja stana. U loijem stanuje gazdarica, a u drugom ga. Couture, udovica slubenika. Zajedno s njom je ivjela mlada djevojka Victorine Taillefer. Na drugom katu ivi starac zvani Poiret, a u drugome mukarac oko Trei kat inile su 4 sobe od koje su dvije izdane, jedna nekoj staroj djevojci - gici.

Michonneau, a druga bivem proizvoau tijesta kojega su zvali otac Goriot. Ostale sobe su se izdavale siromanima koji nisu mogli platiti vie od 45 franaka mjeseno. Sada je u jednoj od te dvije sobe stanovao mladi ija je obitelj ivjela u najveoj neimatini kako bi on mogao studirati pravo u Parizu. Zvao se Eugene de Rastignac. Bio je od onih mladia koje je nevolja navikla na rad i ve u ranoj mladosti shvaaju da njihovi roditelji oekuju mnogo od njih.

Iznad treeg kata bio je tavan za suenje rublja i dvije mansarde u kojima su stanovali pokuar sluga Christophe i kuharica Sylvie. Osim tih stalnih, imala je gospoa na ruku i 8 studenata medicine i stanovnika iz okolice. Svi ti pansionisti bili su siromani, vezali jedva kraj s krajem, a to se ogledalo u njihovim odijelima i pohabanom rublju. U njihovim uvelim i oronulim ustima bljeskali su se gladniki zubi, u njima su se ocrtavale ive nijeme, ledene, svagdanje drame koje potresaju srce.

Stara gospoica Michonneau je svojim umornim oima budila jezu u svima koji ih pogledaju. Gospodin Poiret bio je kao neki stroj, izgledao je kao neka utvara. Gospoica Victorine Taillefer imala je bolesno bijelu put, uvijek snudena i slabana izgleda, a sliila je na biljku poutjelog lia koja je netom presaena.

U usporedbi s drugima, ona je bila lijepa. Unato loem i slabom izgledu, pokreti su joj bili ivahni a glas veseo. Samo dvije stvari nedostajale su joj da zabljesne-haljine i ljubavna pisma.

Otac ju nije htio priznati za ker, a ga. Couture, roakinja njezine majke, brinula se o djevojci kao da je njezino dijete. Eugene de Rastignac bio je pravi junjaki tip, imao je bijelu kou, crnu kosu i plave oi.

Bio je iz plemike obitelji. Vautrin 40 godina imao je iroka plea, snana prsa, lice puno bora, grub ali nije neugodan. Bio je usluan i aljiv. On je o svemu znao i odmah pritekao u pomo, ali je ulijevao strah svojim pronicljivim i odrjeitim pogledom.

Najstariji pansionist bio je otac Goriot, koji je imao 69 godina. Dok je bio dobro stojei, bio je u stanu u kojem je sada ga.

Imao je lijepu odjeu, koju je mijenjao svakoga dana, a ormari su bili puni srebrnog posua. Kada je domaica Vauquer vidjela jo i dravne obveznice, ona se je odmah zagledala u njegov novac: "kao jarebica u slanini topila se na vatri elje koja ju je obuzimala da se oslobodi mrtvakog pokrova muevog i da uskrsne u Goriotu".

No on nije mario za nju i to je nju razljutilo, jer su propali njeni snovi. Na svoju nesreu Goriot je morao prijei na drugi kat i da ubudue plaa stan i hranu franaka godinje. Svi su bili iznenaeni, a gospoa ga je odmah poela zvati Otac Goriot. I poele su prie po pansionu: "on sigurno izdrava enu, pa je prisiljen tedjeti". Krajem tree godine otac Goriot smanji svoje izdatke. Odseli se na trei kat plaajui 45 franaka godinje.

Odrekne se duhana, otkae brijaa i prestane se pudrati. Njegovo lice zbog patnje, iji uzrok nitko nije znao, bivalo je sve tunije i oajnije.

Nakon etvrte godine u pansionu on nije vie liio na samoga sebe. Keri mu vie nisu dolazile. Eugene de Rastignac kao i sva mlada francuska omladina, naao se pred mnogim zaprekama, a trebalo je mnogo muke da ih se otklone marljivim radom i osobnom vrijednou.

Uskoro dobije poziv na bal od svoje daljnje roakinje vojvotkinje Beauseant. Na balu upozna groficu Anastasie de Restaud, visoku i vitku s najljepim stasom u Parizu. To je bila ena o kojoj je snivao, a bila je jedna od dvije keri oca Goriota, to Eugene nije znao.

Dva posjeta Sutradan Rastignac ode u posjetu gi. Kada je ulazio u salon zauje glas oca Goriota i odjek poljupca: to to Goriot ima s groficom Restaud?. U to ue grofica u divnoj kunoj haljini. Bila je prelijepa. Njezina ljepota bila je profinjena. Pozdravljala se s grofom Maximom i silna mrnja obuzme Rastignaca prema tom mladiu. Maxime je imao lijepe i iste izme, dok su njegove unato panji bile blatnjave, kaput mu je pristajao kao saliven, dok je on poslije podne imao frak.

Motrei tog kicoa vitka i visoka osjeti to znai biti bogat. Eugene osjeti to grof znai de Restaud i pomisli: Evo moga takmaca, moram ga pobijediti!. Nije znao da grof Maximede de Trailles doputa da ga vrijeaju, ali prvi puca i ubija. Nakon posjeta kod grofice, odveze se u palau Vikonta de Beauseant da posjeti svoju roakinju, kako bi zadobio njezinu naklonost.

Ona je ve tri godine bila u prisnim odnosima s jednim od najbogatijih portugalskih plemia markizom de Ajudo Pinto. Mu je htio, ne htio morao potivati tu morganatsku nezakonitu vezu pred svijetom. Svi su znali osim nje da se markiz eni, zbog toga je i doao u posjetu, ali nije se usudio joj priopiti takovu vijest. Njezina prijateljica vojvotkinja de Langeais bez ikakvog obzira otkrije joj da e se sutra objaviti zaruke gosp. Eugene u razgovoru sazna da je grofica Anastasia de Restaud kerka oca Goriota, a druga Delphine je udana za baruna de Nucingena.

Dvije keri, koje su se odrekle dobrog oca. Dobile su bogati miraz, a sebi je ostavio sitni vjerujui da e njegove keri omoguiti mu uzdravanje. Poslije su ga zetovi otjerali iz svojih domova kao posljednjeg bijednika.

Vikontkinja ga savjetuje: elite li uspjeti, ja u vam pomoi. Zapamtite da ete ostati nitko i nita, ako ne budete imali enu koja e se zauzimati za vas. Ona treba biti mlada, bogata i uglaena. Ako nekoga zavolite, dobro uvajte tu tajnu. I nastavi dalje: Postoji suparnitvo izmeu dviju sestara. Restaud je plemi, njegova ena je primljena u drutvo i predstavljena dvoru, ali druga sestra udana za bogatog bankara, lijepa ga.

ISO 6259-2 PDF

Otac Goriot

Otac Goriot fra. Le Pre Goriot , roman Honor de Balzaca Tematika romana je ljubav oca Goriota prema kerima koje ga iskoritavaju i elja mladog ovjeka iz provincije da uspije u velikom gradu. Problematika koja se obrauje u romanu je: oinska ljubav koja ne poznaje granice, elja za uspjehom u gradskoj sredini i tenja za drutvenim ugledom, posesivna, odana i slijepa ljubav oca prema kerima, amoralnost ondanjeg drutva i moralni pad ovjeka. Inspiracija iz slinog djela je Shakespeareova tema iz Kralja Leara koji se liava svega da bi njegove nezahvalne keri mogle ostvariti svoje ambicije. Po strukturi djelo spada u romane. Vrijeme radnje je od Sila novca je jedina sila koja pokree taj svijet.

GILBRETH CHEAPER BY THE DOZEN PDF

Čiča Goriot

Naglasak romana je na poimanju novca te su likovi u skladu s tim okarakterizirani prvenstveno njihovim socijalnim statusom. Pansion trenutno koristi sedmero ljudi. Odmah pored nje je stanovala djevojka po imenu Victorine Taillefer. Trenutno je jednu sobu iznajmljivao student prava Eugene Rastignac.

GRISEY VORTEX TEMPORUM PDF

H. de Balzac - Otac Goriot

Na prvome katu bila su dva najbolja stana. Tada je u jednoj tih dvaju soba stanovao student prava Eugene de Rastignac. Za to vrijeme sve mu je priraslo srcu. Svijet mu je najednom postao jako lijep i pun nade. Rastignac je sanjao.

Related Articles